Za roditelje novoupisane djece

Upravo vrtić ima veoma važnu ulogu u razvoju takvih sposobnosti i vještina jer ima uvjete koje roditeljski dom nema. To su prvenstveno oni socijalni uvjeti, druga djeca i odrasli, a zatim i oni, ne manje važni, materijalni uvjeti, bogato okruženje s puno poticaja za dječje aktivno učenje i istraživanje. U zajednici djece i odraslih dijete će biti u prilici učiti društveno prihvatljiva ponašanja i standarde, vježbati ih u svakodnevnim situacijama i na taj način jačati socijalne kompetencije. Postajat će spremnije za interakciju i komunikaciju uz uvažavanje drugih i poštovanje njihovih prava. U odnosima s drugima zadovoljavat će svoje potrebe, ali i uvažavati potrebe drugih, razvijati osjećaj za druge i suosjećanje s drugima, razvijati empatiju. Dijete će imati slobodu izbora aktivnosti i svoje uloge u njima, zatim slobodu izbora suigrača i materijala što će rezultirati razvojem kontrole vlastitog ponašanja i djelovanja. Razvijat će pozitivnu sliku o sebi, osamostaljivati se u mišljenju, odlučivanju kao i u svim praktičnim radnjama za koje je prije trebalo pomoć odraslih. Postojat će slobodnije, sigurnije i otvorenije u izražavanju, samopouzdanije i hrabrije. Sve što smo do sada istaknuli uključuje osobnu, socijalnu i emocionalnu dobrobit za dijete na koje smo usmjereni  kod planiranja i provedbe odgojno obrazovnog procesa. Pored osiguravanja načina na koji se ostvaruju ove dobrobiti za dijete promišljamo i o načinima ostvarivanja tjelesne kao i obrazovne dobrobiti. Kad osiguravamo uvjete za djetetov motorički razvoj, vodimo računa o zdravoj prehrani, kretanju i boravku na zraku ostvarujemo  tjelesnu dobrobit za dijete. Organiziranjem različitih aktivnosti i projekata uz mnoštvo materijalnih poticaja ostvarujemo obrazovnu dobrobit za dijete. Na sve to  obvezuje nas državni dokument pod nazivom  Kurikulum ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.  Ovaj nas dokument pored toga upućuje na cjeloviti razvoj djeteta, odgoj i učenje te razvoj osam temeljnih kompetencija preuzetih iz Europske unije, a to su:

1. Komunikacija na materinskom jeziku,
2. Komunikacija na stranim jezicima,
3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju,
4. Digitalna kompetencija,
5. Učiti kako učiti,
6. Socijalna i građanska kompetencija,
7. Inicijativnost i poduzetnost te
8. Kulturna svijest i izražavanje.

Sve ove kompetencije razvijaju se u vrtiću bogatog, poticajnog okruženja kako u materijalnom smislu tako i u onom socijalnom, u zajedničkom življenju djece i odraslih, roditelja i stručnih profesionalaca, odgojitelja, ravnatelja, pedagoga, logopeda i ostalih djelatnika koji sudjeluju u bilo kojem dijelu procesa života i rada vrtića.

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje obvezuje nas na planiranje i ostvarivanje odgojno obrazovnog rada temeljenog na vrijednostima: znanja ( da ih dijete stječe što više aktivno ), identiteta ( poticanje osobnog te kulturnog i nacionalnog identiteta ), humanizma i tolerancije ( poticanje razvoja senzibiliteta za druge, prihvaćanje drugih bez obzira na različitosti ), odgovornosti ( sloboda izbora, ali i preuzimanje odgovornosti za taj izbor ) , autonomije ( poticanje samostalnosti u odlučivanju i djelovanju ) i kreativnosti

( poticanje pronalaženja originalnih rješenja problema i različitih oblika izražavanja ).

PRVI DANI DJETETA U VRTIĆU – TEŠKOĆE KOJE NAS MOGU DOČEKATI

 

Dijete je emocionalno blisko sa svojim roditeljima. Oni najbolje razumiju njegove potrebe i najadekvatnije odgovaraju na njih. Ta bliskost prerasta u vezanost za roditelje tako zvanu privrženost. Dolaskom u vrtić nakon nekog vremena treba se odvojiti od roditelja i uspostaviti bliskost s drugom osobom, odgojiteljem. To je proces koji ponekad ne ide lako. Dijete je ušlo u novu sredinu koja je bitno drugačija od one na koju je naviklo. U toj sredini mijenja mu se i status, ono nije više jedino već jedno u grupi s drugima s kojima mora surađivati, uskladiti se, a ponekad i svađati pa čak i fizički obračunavati. Dijete nema još dovoljno socijalnih iskustava s djecom i drugima tako da je moguće da se nađe u stresu, da bude uznemireno i da reagira na razne načine: plačem, dugim opraštanjem od roditelja, neulaženjem u sobu dnevnog boravka, odbijanjem hrane, regresivnim ponašanjima

 ( ponašanjima koje je već prošlo u svom razvoju ), agresivnošću, pretjeranom vezanošću za odgojitelja, povlačenjem, žaljenjem na bolove. Sve je to normalno i moguće je očekivati kod svakog djeteta samo u drugačijem obliku i drugom vremenu ( neko dijete odmah reagira, a neko kasnije). Za većinu je djece dolazak u vrtić mješavina radosnog uzbuđenja zbog susreta s djecom, aktivnostima i igračkama, ali i tjeskobe zbog odvajanja od roditelja na nekoliko sati. I roditelju će biti ponekad teško, ako se dijete stisne uz njega i ne želi se pridružiti ostaloj djeci.

KAKO UBLAŽITI I PREVLADATI TEŠKOĆE?

 

Puno ranije najavite djetetu odlazak u vrtić nego što ćete krenuti. Razgovarajte s ukućanima i prijateljima u prisustvu djeteta o pozitivnim stranama vrtića, veselim događanjima vezanim za vrtić, pogledajte zajedno video snimku nekih aktivnosti u vrtiću ili pratite na televiziji. Pođite u posjet vrtiću i upoznajte djecu i odgojitelje.  Dogovorite s odgojiteljima svoj boravak s djetetom u grupi i za to se vrijeme igrajte i s drugom djecom. Kada jednom odlučite odmah otići nakon dovođenja djeteta u vrtić, učinite to bez zadržavanja u garderobi ili gledanja kroz vrata. Poštujemo Vašu zabrinutost, ali budite sigurni da ćemo se dobro brinuti o Vašem djetetu. Uvijek očekujte od nas potpuno razumijevanje, stručnu pomoć i podršku.

Prvih mjeseci dovodite dijete redovito kako se ne bi nakon nekog vremena nedolaženja ponovo pojavile teškoće prilagodbe na vrtić. Dijete u prvim danima dolaženja može sa sobom ponijeti neku svoju omiljenu igračku ili predmet za koji je vezano. Hvalite dijete i iskazujte svoju radost što se igra i druži s drugom djecom u vrtiću. Razgovarajte s drugim roditeljima o problemima prilagodbe, pokušajte dijeliti teškoće i međusobno se podržavati.

Uvjereni smo u uspješnu prilagodbu Vašeg djeteta na vrtić kao i ispravan odgovor vrtića na njegove potrebe, navike i ponašanja. Iz iskustva znamo da ćemo zajedno uspjeti u tome i da će se Vaše dijete kad odraste ovako dobro sjećati vrtića kao i dolje citirani autor: Robert Fulghum  „ SVE ŠTO TREBAM ZNATI NAUČIO SAM JOŠ U VRTIĆU

 

Sve što trebam znati o tome kako valja živjeti, što raditi i kakav biti-naučio sam još u vrtiću. Mudrost me nije čekala na vrhu planine, na kraju dugog uspona školovanja, nego se krila u pješčaniku dječjeg igrališta.

         A evo što sam ondje naučio:

         Radost i tugu podijeli s drugima.

         Igraj pošteno.

         Ne tuci ljude.

         Svaku stvar vrati gdje si je našao.

         Počisti za sobom.

         Ne uzimaj što nije tvoje.

         Kad nekog povrijediš, ispričaj se.

         Peri ruke prije jela.

         Pusti vodu u zahodu.

         Topli keksi i hladno mlijeko su zdravi.

         Živi uravnoteženo: malo uči, malo razmišljaj,

         crtaj, slikaj, pjevaj i pleši, igraj se i radi-

         svaki dan od svega pomalo.

         Svakog poslijepodneva odspavaj.

         Kad izađeš u svijet, budi oprezan u prometu,

         drži se za ruke i ne odvajaj se od svog prijatelja.

         Ne zaboravi da čudo postoji.

Uzmite bilo koje od ovih pravila, dodajte mu teške, odrasle i zvučne riječi i primijenite na život svoje obitelji, posao, državu i politiku, svijet u kojem živimo – i vidjet ćete da će ostati jasno, točno i čvrsto.“

RODITELJE TJ. SKRBNIKE DJETETA PRIHVAĆAMO KAO RAVNOPRAVNE ČLANOVE VRTIĆA- PARTNERE

 

Naš je zajednički cilj što bolje zadovoljiti individualne i razvojne potrebe djeteta i pružiti potporu njegovu cjelovitom razvoju. U svrhu toga nužno je što više komunicirati, surađivati i graditi međusobno povjerenje. U dobrom partnerskom odnosu vrtića i roditelja važno je da:

– poštujete ugovor koji ste potpisali s vrtićem,

– dovodite i odvodite dijete u propisano radno vrijeme vrtića,

– dovedete dijete do grupne sobe, pričekate da odgojitelj uoči i prihvati dijete, da se pozdravite i izmijenite, ako je potrebno poneku kratku informaciju,

– izbjegavate duže razgovore na vratima, za njih koristite individualne razgovore s odgojiteljem u dogovoreno vrijeme,

– obavijestite odgojitelja tko će dijete dovoditi i odvoditi iz vrtića kao i o svakoj promjeni u tom smislu,

– javite svaki duži izostanak djeteta iz vrtića, a u slučaju bolesti pri povratku u vrtić donesete liječničku potvrdu,

– u slučaju bolesti ne vodite dijete u vrtić, a ukoliko bolest nastupi za vrijeme boravka djeteta u vrtiću da po obavijesti odgojitelja dođete po dijete i poduzmete odgovarajuće mjere liječenja i oporavka,

– obavijestite odgojitelja o zdravstvenom stanju djeteta, terapijama i popratnim pojavama ako ih ima, pogotovo o alergijama,

– prema potrebi donosite rezervnu odjeću i odjeću za spavanje, papuče i  potrepštine koje dogovorite s odgojiteljem,

– svakodnevno komunicirate s odgojiteljem i izvijestite ga o svim promjenama u vezi djeteta,

– putem kutića za roditelje i plakata pratite ostvarivanje odgojno obrazovnog rada i pomažite  

  u realizaciji projekata bilo direktnim sudjelovanjem u aktivnostima ili pripremi poticajnog materijalnog okruženja,

– sudjelujete u svim oblicima suradnje: individualnim razgovorima, sastancima, radionicama, svečanostima, slavljima, projektnom danu, izletima, posjetima, planiranju i pripremanju te ostvarivanju odgojno obrazovnog rada vrtića.

STRUČNI SURADNIK VRTIĆA, PEDAGOG

                                     Mirijana  Bidoli, prof.